UNMIT
United Nations Mission in Timor-Leste

Closure of UNMIT

The United Nations Integrated Mission in Timor-Leste completed its mandate on 31 December 2012. The establishment of the United Nations Integrated Mission in Timor-Leste (UNMIT) was preceded by a number of other UN operations or missions deployed in Timor-Leste beginning in 1999.

Vídeo sira: Vizaun

Momentum: Timor-Leste harii daudaun futuru kmanek ida

Kofi Annan fó-sai rezultadu husi Konsulta Populár 1999 nian iha Timor-Leste

Direitu ba auto-determinasaun, ne'ebé konsagra iha Karta Nasoins Unidas nian, maka direitu povu ida nian atu deside ninia destinu rasik. Hodi hatán ba timoroan sira-nia apelu ba independénsia, Nasoins Unidas organiza Konsulta Populár iha 30 Agostu 1999.Ninia objetivu atu fó biban ba povu atu deside se sira hakarak aseita ka rejeita autonomia espesiál iha Indonézia nia laran. Iha 3 Setembru, Nasoins Unidas nia Sekretáriu-Jerál Kofi Annan fó-sai katak votante porsentu 78,5 rejeita autonomia espesiál ne'ebé propoin, nune'e hatudu sira-nia hakarak atu hahú prosesu tranzisaun ba independénsia.


Deputada Maria Paixão dehan lider feto forte no unidade nasional mak xave atu harii Timor-Leste

Lei kona-ba Eleisaun Parlamentár garante katak ba kada kandidatu na'in-tolu ne'ebé partidu polítiku ida aprezenta ba eleisaun pelumenus na'in-ida tenkesér feto. Nu'udar rezultadu husi ne'e, feto sira-nia reprezentasaun iha Timor-Leste nia Governu entre sira-ne'ebé aas liu hotu iha Ázia, no aas liu duké iha país dezenvolvidu barak. Maria Paixão ne'e deputada iha Parlamentu Timor-Leste nian dezde 2002 to'o 2012. Ninia vizaun ba futuru maka atu iha feto timoroan barak liután sai prontu ba dezafiu kaer lideransa no mane apoia sira ida prosesu ida-ne'e. Nia hanoin katak ema husi partidu polítiku sira hotu tenke serbisu hamutuk ho espíritu unidade nasionál atu harii Timor-Leste hodi sai forte no dinámiku.


Fasil atu haree sinál sira dinamizmu nian iha Timor-Leste

Finn Reske-Nielsen nia ligasaun ba Timor-Leste metin no kleur ona. Reprezentante Espesiál Interinu Sekretáriu-Jerál nian iha UNMIT ko'alia kona-ba ninia hanoin ho relasaun ba progresu iha Timor-Leste dezde Konsulta Populár iha 1999 no dinamizmu ne'ebé país ne'e hetan ona.

Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál, Ameerah Haq hetan buat barak husi povu Timor-Leste

UNMIT nia Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál nian iha Timor-Leste Ameerah Haq (4/2010-6/2012) ko'alia kona-ba lisaun sira-ne'ebé nia aprende iha Timor-Leste no hahi'i nasaun ne'e nia lider sira no nia povu ne'ebé konsege alkansa buat barak tiha ona.


Nasoins Unidas foti papél hodi fó apoiu iha Timor-Leste

UNMIT hetan mobilizasaun nu'udar resposta ba krize interna ne'ebé doko Timor-Leste iha Abríl no Maiu 2006. Krize ne'e halo ema maizumenus na'in-150.000 sai dezlokadu. Sira barak bá hela iha kampu dezlokadu iha fatin oioin iha sidade kapitál Dili no iha distritu Baukau. Atul Khare uluk nu'udar UNMIT nia primeiru Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál nian iha Timor-Leste (12/2006-12/2009). Nia dehan katak papél Nasoins Unidas nian iha tempu ne'ebá maka atu enkoraja, fó motivasaun no fasilita serbisu autoridade nasionál sira-nian enkuantu sira harii filafali sira-nia nasaun liutiha krize ne'e.


'Nasaun Ida, Povu Ida, Futuru Ida', anúnsiu servisu públiku nian iha 2009

Atu promove konseitu 'Nasaun Ida, Povu Ida, Futuru Ida', kampaña Unidade Nasionál, ne'ebé projetu konjuntu husi Prezidénsia no UNMIT, prodús anúnsiu oioin ba televizaun, rádiu no imprensa hodi enkoraja povu Timor-Leste nian atu haree ba futuru ho vizaun komún ida. Mane no feto timoroan na'in-neen husi fatin oioin iha rai-laran, kabala tais, no ko'alia sira-nia lian lokál hodi hato'o mensajen katak la importa sira-nia fatin-moris, sira hotu hamutuk nu'udar sidadaun Timor-Leste nian.