UNMIT
United Nations Mission in Timor-Leste

Closure of UNMIT

The United Nations Integrated Mission in Timor-Leste completed its mandate on 31 December 2012. The establishment of the United Nations Integrated Mission in Timor-Leste (UNMIT) was preceded by a number of other UN operations or missions deployed in Timor-Leste beginning in 1999.

Vídeo sira: Konfiansa

Momentum: Timor-Leste harii daudaun futuru kmanek ida

Feto hetan justisa ba violénsia doméstika iha Timor-Leste

Timor-Leste aprova lei ida iha Maiu 2010 ne'ebé halo violénsia doméstika kontra feto no labarik sai krime ne'ebé sei bele hetan kastigu. Lei inklui dispozisaun kona-ba prevensaun, no protesaun husi, violénsia doméstika no mós asisténsia ba vítima violénsia doméstika nian. Ho lei iha ninia sorin ikusliu, Maria Laura Abrantes konsege aten-barani atu buka justisa depoizde hetan abuzu durante tinan barak. Nia konta ninia istória atu fó esperansa ba feto seluseluk iha ninia nasaun.


Dalan ba dame Timor-Leste nakonu ho konfiansa

Iha 2001 Timor-Leste nia Komisaun Simu-malu, Lia-loos no Rekonsiliasaun (CAVR) rejista istória husi ema na'in-8.000 ne'ebé konta sira-nia terus iha períodu 1974 to'o 1999 durante okupasaun indonézia. Antónia Carmen da Cruz uluk luta iha rezisténsia iha gerrilla. Nia tama ba CAVR iha 2003 nu'udar koordenadora iha programa rádiu Dalan ba Dame. Programa ne'e fó-sai CAVR nia objetivu no konkluzaun sira no kobre audiénsia públika sira hotu ne'ebé hala'o iha nasaun tomak.


Haraik an, empatia no korajen morál nu'udar xave ba justisa tranzisionál

Justisa tranzisionál ne'e abordajen ida ne'ebé ajuda nasaun sira halo tranzisaun husi konflitu ba pás. Justisa tranzisionál rekoñese vítima sira-nia direitu, promove konfiansa sívika no hametin Estadu Direitu nian. Louis Gentile, Xefe Direitus Umanus no Justisa Tranzisionál iha UNMIT hanoin katak atubele ajuda nasaun ida hodi elabora programa justisa tranzisionál sira-ne'ebé efikás, funsionáriu internasionál sira direitus umanus nian tenke hatene haraik an, tenke iha empatia no korajen morál.


Eis membru milísia sira hetan perdua depoizde pasa tempu iha prizaun ba krime kontra umanidade

Povu Timor-Leste nian rejeita autonomia espesiál iha Indonézia nia laran bainhira sira vota iha Konsulta Populár iha 30 Agostu 1999. Liutiha votasaun kedas, kampaña sunu no terrór nian naklekar iha nasaun tomak, no membru milísia halo hahalok violénsia barak kontra sidadaun sira. Iha 2004, tribunál espesiál ne'ebé estabelese iha tribunál distritál Dili nian konsidera katak eis membru milísia "Sr. A" no "Sr. M" kulpadu husi krime kontra umanidade. Depoizde kumpre sira-nia sentensa iha prizaun, sira hetan fali liberdade iha 2008 no sira-nia família no komunidade simu sira ho laran-luak. Sira-nia istória, no istória husi membru seluseluk husi sira-nia komunidade nu'udar istória justisa no perdua nian.


Eis lutadora ba liberdade agora serbisu maka'as hodi liberta timoroan sira husi kiak

Bainhira forsa indonézia invade Timor-Leste iha Dezembru 1975 timoroan barak halai ba ai-laran no iha ne'ebá sira luta iha gerrilla kontra okupante durante tinan 24. Maria Rosa da Kamora uluk membru husi Rezisténsia Timór nian. Maski nia selebra Timor-Leste nia liberdade ne'ebé karu tebetebes, ninia luta seidauk hotu. Agora daudaun, nu'udar deputada iha Parlamentu, nia luta kontra kiak. Nia ko'alia kona-ba ninia esperiénsia uluk iha foho bainhira luta ba liberdade no kona-ba luta ne'ebé nia ho nia kolega sira hala'o agora daudaun.


Jackie Chan husu "Saida maka ó halo ba pás?", anúnsiu servisu públiku nian iha 2009

Família Nasoins Unidas nian hala'o kampaña ida iha nasaun tomak ho naran "Saida maka ó halo ba pás?" ne'ebé uza anúnsiu iha televizaun no rádiu, poster no eventu públiku hodi promove ideia katak ema ida-idak iha papél importante atu mantein sosiedade iha dame nia laran. UNICEF nia Embaixadór Laran-Kmanek nian Jackie Chan nu'udar portavós ida iha kampaña, nia enkoraja juventude Timor-Leste nian atu haka'as an ba dame iha sira-nia nasaun.


Igualdade iha lei nia oin, kampaña promosaun direitus umanus iha 2011

Anúnsiu televizaun ida-ne'e promove Artigu 7 husi Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian -- katak tuir pontudevista lei nian ema hotu-hotu hanesan de'it.


Liberdade espresaun, kampaña promosaun direitus umanus iha 2011

Anúnsiu televizaun ida-ne'e promove Artigu 19 husi Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian -- Liberdade espresaun.


Atleta sira ho defisiénsia bolu ema hola parte iha desportu, anúnsiu servisu públiku tinan 2010

Anúnsiu ne'e prodús ho Sekretaria Estadu ba Juventude no Desportu Timor-Leste nian, no hatudu atleta timoroan sira, ida-idak ho defisiénsia ruma, durante sira-nia sesaun treinu. Anúnsiu remata ho mensajen, "Ó bele halo!"