Momentum: Timor-Leste harii daudaun futuru kmanek ida
Vídeo sira: Laran-metin
Grupu juventude hatudu sira-nia kriatividade liuhosi capoeira
Capoeira ne'e arte marsiál ida ne'ebé kahur mós dansa no múzika. Ema barak gosta haree nia movimentu lailais no kompleksu. Atan afrikanu sira-nia dexendente sira maka kria arte marsiál ne'e iha sékulu XVI iha Brazíl, no depois sai símbolu rezisténsia kontra opresaun. Agora daudaun, grupu joven hanesan Movimento de Adolescentes e Crianças pratika capoeira atu dezenvolve sira-nia saúde fízika no mentál, hatudu sira-nia kriatividade no aumenta sira-nia laran-metin no fiar an. Grupu ne'e ba joga capoeira tiha ona iha Indonézia, Singapura no Brazíl manán primeiru lugar iha kompetisaun internasionál Capoeira nian ida iha 2009. Sira joga iha tasi-ibun iha sidade kapitál Dili.
Timor-Leste influensia polítika globál liuhosi g7+
Grupu g7+ monitoriza, reporta, no bolu atensaun ba dezafiu úniku ne'ebé Estadu frajil sira hasoru no influensia polítika globál liuhosi prinsípiu fundadór sira harii-dame no harii-Estadu. Ministra Finansas Timor-Leste nian Emília Pires maka prezide ba dala uluk. Nia ajuda lidera grupu atu konkorda kona-ba Deklarasaun Dili nian, ne'ebé define vizaun barani foun hodi kria prosesu espesífiku balu harii-dame no harii-Estadu nian no aumenta efisiénsia husi asisténsia internasionál.
Timor-Leste la'o ba oin husi konflitu ba dezenvolvimentu
Iha 1999, krize ida akontese iha Timor-Leste. Liu porsentu 80 husi nasaun nia infraestrutura hetan destruisaun, ema rihun atus hira lakon sira-nia hela-fatin no ema liu 1200 hetan oho. Husi kondisaun aat sira-ne'e timoroan sira harii nasaun foun Timor-Leste. Ohin loron, Timor-Leste nu'udar fatin ida ho unidade, demokrasia, dame, selebrasaun, desportu no otimizmu. Martin Dransfield, Xefe Grupu Ligasaun Militár iha UNMIT, deskreve mudansa ne'ebé halo ita hakfodak ne'ebé akontese iha nasaun ne'e iha dékada ida resin de'it.
Membru husi polísia no tropa Timor-Leste nian agora serbí iha misaun manutensaun pás ONU nian
Misaun lima Nasoins Unidas nian serbí tiha ona iha Timor-Leste dezde 1999, no ajuda nasaun halo tranzisaun husi konflitu ba pás. Agora, Timor-Leste hetan tiha ona progresu husi situasaun ne'ebé simu asisténsia manutensaun pás nian ba situasaun ne'ebé kontribui ho pesoál ba operasaun ONU nian iha fatin seluseluk ne'ebé hetan problema iha mundu rai-klaran. José António da Costa, tenente ida iha Forsa Defeza Timor-Leste nian, hatete sai ninia orgullu hodi reprezenta Nasoins Unidas no Timor-Leste iha misaun manutensaun pás iha Izraél no Líbanu.
Edukasaun sívika importante ba eleitór sira iha Timor-Leste
Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitorál no Komisaun Nasionál Eleisaun nian (CNE) organiza no superviziona eleisaun prezidensiál no parlamentár 2012 nian ho apoiu husi Nasoins Unidas ne'ebé menus tebetebes duké iha eleisaun sira uluk. Faustino Cardoso Gomes, Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) nian, ko'alia kona-ba edukasaun sívika no eleisaun agora daudaun iha Timor-Leste.
Persentajen eleitór ne'ebé bá vota aas iha Timor-Leste
Povu Timor-Leste nia partisipasaun iha eleisaun aas tebes bainhira kompara ho nasaun sira seluk iha mundu, maski komunidade barak hasoru obstákulu tanba izolamentu jeográfiku. Tomás do Rosário Cabral, antigu Diretór Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitorál nian, ko'alia kona-ba importánsia votu nian iha Timor-Leste.
Timor-Leste hetok bele planeia no kaer jestaun eleisaun
Iha 2007, Nasoins Unidas hala'o projetu apoiu eleitorál abranjente iha parseria ho Timor-Leste nia órgaun eleitorál nasionál rua: Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitorál no Komisaun Nasionál Eleisaun nian (CNE). ONU fornese apoiu materiál no asesoria no ajuda aumenta kapasidade iha órgaun eleitorál no iha partidu polítiku sira-nia laran. Programa hodi halekar informasaun kona-ba resenseamentu eleitorál mós parte husi projetu, ne'ebé fahe informasaun eleitorál no fornese fasilidades ba resenseamentu ba grupu sira ne'ebé ladún reprezentadu. Andrés del Castillo husi Ekipa Apoiu Eleitorál Nasoins Unidas nian esplika nasaun nia progresu iha administrasaun eleisaun nian.
Formasaun prepara funsionáriu timoroan sira ba serbisu iha futuru
Iha Marsu 2010, UNMIT halo lansamentu ba programa formasaun inovadór hodi ajuda Misaun nia funsionáriu timoroan rihun ida atu bele hetan serbisu, aproveita oportunidade negósiu no kontinua kontribui ba nasaun nia dezenvolvimentu liutiha Misaun taka. Programa Kapasitasaun Funsionáriu Nasionál ne'e elabora hodi ajuda funsionáriu sira dezenvolve tan kapasidade ne'ebé sira iha ona no esplora karreira foun, no oferese kursu barabarak inklui administrasaun eskritóriu ka sekretariadu, turizmu, jestaun eventu, kaer empilladora, ijiene no seguransa iha serbisu, no kursu lian inglés iha fatin ne'ebé populasaun mós ko'alia inglés loroloron. Kursu ida ne'ebé sai populár tebes maka programa durante loron haat kona-ba hahú empreza ki'ik ida.
Polísia timoroan sira hola parte iha misaun ONU iha nasaun ne'ebé hetan konflitu
Timor-Leste halo tiha ona tranzisaun husi situasaun ne'ebé simu asisténsia manutensaun pás nian ba situasaun ne'ebé kontribui ho pesoál ba operasaun Nasoins Unidas nian iha fatin seluseluk iha mundu rai-klaran. Superintendente Asistente Pascoal Ferreira Guterres husi Polísia Nasionál Timor-Leste nian sai membru Polísia ONU ba dala uluk iha misaun manutensaun pás iha Kozovu. Nia hanoin katak liafuan ne'ebé ita hili didi'ak, ho kuidadu, bele ajuda atu kria pás.
